Vijest da je "Internet ispred novina kao izvor informacija", a koji je objavljen na osnovu podataka sprovedenog istraživanja od GfK u Hrvatskoj, pokazuje promjenu u odnosu prema internetu ne samo u svijetu, nego i u komšliku - Hrvatskoj! Riječ je zapravo o padu konzumiranja ekološki neprihvatljivog oblika informiranja, vrlo raširenog u prošlom stoljeću, koji se zove - novine! Čudno je kad razmislimo o samom značenju riječi "novine" - govori o onom što je novo. Žalosna je situacija kada u novinama pročitaš vijest koju si vidio na internetu prošle sedmice. Nema više sporohodnih "vijesti" - takve su stare sa interneta. A, eto - ipak "novina" podrazumjeva onog koji donosi novost, predmet je u koji su sakupljene novosti, novine u svijetu i saopštava ih onome ko ih želi čuti.
Riječ "Internet", s druge strane, nam kaže da se radi o među-mreži i ono koji ga koriste su umreženi odn. oni su "na-vezi"- online ili "prikačeni"(navodno su Hrvati su pokušali uvesti umjesto pojma "internet" u upotrebu pojam "međumrežje").
Ono što predstavlja opasnost je glupavi zakon u EU koji zabranjuje korištenje "kolačića" (cookies) i koji će umanjiti finansijski potencijal interneta (da situacija bude ironična tu vijest sam pročitao ipak u "Oslobođenju" u rubrici (stranici) koji govori o internetu i kompjuterima! :)) No, izmigoljiće mreža nekako i iz ovog zakona... vjerujem!
Nestrpljivo je ovo doba koje otklanja centar i nastoji zaobići autoritete u svakom pogledu.
Zato pored ove vijesti moram skrenuti pažnju i na tekst "Analiza "Twitter prosvjeda": Kredibilitet se na internetu stvara aktivnošću" od doc.dr.sc. Mato Brautović, a koji donosim u komentaru sa linkom. S druge strane, kredibilitet novina se stvara dekadama i nije ga lahko poljuljati.
I naravno, pitanje iz naslova KREDIBILITET NOVINA Vs KREDIBILITET INTERNETA je lažno! I novine i internet će ostati živjeti jedni kraj drugih, kao što radio nije istisnuo novine, ni TV nije ubio radio. Možda će u neka doba novine preći na e-papir i e-čitače (neki već lagano prelaze, a odavno internet podržava prodaju novina i diže joj kredibilitet "sheranjem" i tako - "ruka ruku mije..."
A evo i ukratko vijesti koja me navodi da se pitam "Šta li će pokazati istraživanje GFK za BiH?". Pa kaže:
U Hrvatskoj 19% ljudi za svakodnevno informiranje koristi Internet, a 10% dnevne novine, što je po prvi puta da je Internet pretekao novine kao izvor informacija. Na uvjerljivom prvom mjestu stoji televizija s 57%, ali u Zagrebu i Dalmaciji TV koristi manje od polovice. Internet najviše odabiru mlađi te više obrazovani. Zanimljivo je da se isti fenomenprelaska s novina na Internet dogodio u isto vrijeme i u SAD-u, samo s većim brojkama.Iscrpnije...
Analiza "Twitter prosvjeda": Kredibilitet se na internetu stvara aktivnošću
ReplyDeleteNastavnik na Odjelu za komunikologiju Sveučilišta u Dubrovniku i znanstvenik koji se bavi proučavanjem online novinarstva doc. dr. sc. Mato Brautović napisao je za Monitor.hr analizu protuvladine Twitter kampanje u razdoblju od 2. do 10. ožujka 2011. godine
Piše: doc.dr.sc. Mato Brautović
Internet, odnosno internetski servisi poput Twittera i Facebooka omogućuju aktivistima da regrutiraju nove članove, kreiraju zajednice s istomišljenicima, informiraju druge građane te potiču interes mainstream media za njihove inicijative i problematiku.
Iz primjera prosvjeda u Iranu, Tunisu i Egiptu zamjetno je kako je Twitter odigrao vrlo važnu ulogu u pronalažnju ljudi, informacija i obavještajnih podataka, vođenju građana prema akcijama protiv službene vlasti te kao platforma za vođenje kampanja bez formalnih vođa. Međutim, ti primjeri se razlikuju od hrvatskog slučaja jer se u svima njima radilo o totalitarnim sustavima s vrlo kontroliranim medijima, pa se ovakav oblik komunikacije, pored mobilnih mreža, nametnuo kao jedino rješenje.
U hrvatskom slučaju kampanja započeta putem Facebooka i Twittera, odmah je popraćena od strane klasičnih medija, tako da je vrlo teško odrediti u kojoj su mjeri na organizaciju prosvjeda utjecali internetski servisi, a u kojoj masovni mediji. Da je uloga masovnih medija značajna – simbolično je prikazano u odabiru Ivana Pernara (od strane medija) za vođu prosvjeda, iako je oblik organizacije prosvjeda daleko od onih klasičnih s vertikalnom hijerarhijom, a koji su karakteristični za organizacije poput političkih stranaka, sindikata i sličnih organizacija. Podaci koji su sakupljeni u istraživanom razdoblju pokazali su da je Pernar samo jedan od vođa, te da je organizacija prosvjeda temeljena na mrežnoj strukturi koja ne poznaje vođe u klasičnom smislu.
Organizacija najsličnija konceptu samog Interneta
Dapače, vođama “revolucije”, bar onog dijela koji je koordiniran putem društvene mreže Twitter, možemo smatrati osobe poput doktorandice s Harvarda Sabrine Perić, 17-godišnjeg učenika iz Malog Lošinja Frana Kušeta, studenta medicine Ilije Rubila, docenta Markusa Shattena… Nadalje, oko svih tih osoba stvorile su se i svojevrsne “klike”, odnosno mini mreže istomišljenika, koje su u svakom trenutku spremne nadomjestiti komunikaciju koja bi zbog bilo kojih razloga mogla biti zaustavljena. No, jednako tako, i eventualni pokušaj manipulacije od strane “vođa” brzo bi bio prozren, te bi se stvorili alternativni komunikacijski kanali. Zbog svega toga ovakva društvena organizacija najsličnija je konceptu samog interneta, gdje ne postoji centralno mjesto upravljanja komunikacijom.
Snaga ovakvih mreža nije u “čvrstim” vezama koje postoje između prijatelja i suradnika, već upravo u “mekim” vezama, koje tvorimo s prijateljima naših prijatelja. Ako netko ima 30 prijatelja, od kojih svaki ima po 30 prijatelja, znači da mu interent daje potencijal od 900 mogućih ljudi koji će vidjeti neku informaciju. Ako svaki od tih 900 ima još po 30 prijatelja, tada je potencijal primanja te informacije 27 tisuća ljudi.
Mnogi će se zapitati odakle kredibilitet tako mladim i javnosti nepoznatim ljudima. Međutim, kredibilitet se na internetu stvara aktivnošću – objavom različitih sadržaja i transparentnošću – što nužno ne znači pisanje pod svojim imenom i prezimenom. Analizom Twitter objava, utvrđeno je da su navedeni organizatori ujedno i najaktivniji (objavili su najveći broj postova), a da ih je internet javnost prepoznala vidljivo je i po tome što su najcitiraniji.
177 fotografija poslanih s lica mjesta
ReplyDeleteAktivnost Twitter organizatora prosvjeda svodi se na nekoliko taktika: objavu poveznica na web stranice, novosti, fotografije i video snimke prosvjeda; davanje osnovnih informacija o prosvjedima, poput uputa gdje i kada će se slijedeći prosvjed održati; te izvještavanje o prosvjedima u ralnom vremenu.
U promatranom razdoblju, od 2. do 10. ožujka, objavljen je 6171 Twitter post (eng. tweet), od toga ih je najviše bilo u prošli petak (4.3.) i nedjelju (6.3.) - na dane najmasovnijih prosvjeda u Zagrebu. Također, zamjetno je kako je broj postova počeo padati tijekom ovog tjedna. Međutim, pravo će se stanje znati nakon subote i nedjelje, kad će građani imati više vremena za objavljivanje. Najviše su postova objavili Markus Shatten (mschaten, 392), Sabrina Perić (msperic, 301), Ilija Rubil (dr_hindoo, 225), MissSophiae (221), Fran Kušeta (frankuseta, 211), Ivan Pekarnik (ipekarnik, 183)…
U promatranom razdoblju ukupno je sudjelovalo 634 twiteraša s objavama, a fotografije s lica mjesta poslane su 177 puta. Zanimljivo je da je od šest tisuća "tweetova" polovica tweetova po svojem karakteru bilo "retweet" ili "mention", što označava međusobnu komunikaciju sudionika.
Na kraju, treba napomenuti kako je ovdje riječ o preliminarnim podacima, tako da će se konačni rezultati moći znati tek kad prestanu prosvjedi i nakon što bude obavljena detaljna kvantitativna i kvalitativna analiza Twitter postova. Ne treba zaboraviti niti činjenicu da istraživanje ne “pokriva” prva dva tjedna “revolucije”, kad je eventualno moglo doći do njenog poticaja od strane određenih interesnih grupa.
Mato Brautović je docent na Sveučilištu u Dubrovniku. Magistrirao je na Fakultetu političkih znanosti, a doktorirao na Filozofskom fakultetu (Sveučilišta u Zagrebu) s temom „Karakteristike novih medija u funkciji online novinarstva“. Pokrenuo je kolegije iz područja online medija na Sveučilištu u Dubrovniku za čije je polaznike, prije svega, napisao sveučilišni udžbenik 'Online novinarstvo'. Predstavljanje ove knjige održava se u Zagrebu u utorak, 15. ožujka u 18 sati, u prostoru Kluba HDPIO – Ilica 42.
http://www.monitor.hr/clanci/analiza-twitter-prosvjeda-kredibilitet-se-na-internetu-stvara-aktivnoscu/48060/